Timor-Leste Eleisaun Parlamentaria Demokratiku Ho Dame The Carter Center Nia Statementu Preliminariu
FO SAI LALAISTersa, 30 de Junho, 2007
Kontaktu: Iha Atlanta: Deborah Hakes +1-404-420-5124
Iha Dili: Samantha Aucock +670-734-7655
Maioria votantes iha Timor-Leste partisipa iha eleisaun parlamentaria nebe halao ho tuir dalan (orden) no dame iha loron 30 fulan Junho. Administrasaun hosi eleisaun ida ne'e halao ho diak teb-tebes, hatudu ho matan ba servisu makas nebe ofisiais eleisaun sira halao no determinasaun hosi ema Timor atu garante sira nia nasaun iha nafatin dalan ba demokrasia nebe sira hili ona iha sira nia independencia.
Pontus xavi/ importante:
- Stasaun votus organiza ho diak no Officiais eleisaun (brigades) sira halao sira nia responsabilidade ho kompetencia no profesional. Observador hosi Carter Center nian hato'o nia reportajen nebe hetan deit iregularidade nebe kikoan durante eleisaun nebe karik sei la afeta suksesu tomak hosi eleisaun ne'e.
- Testamunha (fiskais partidu nian) nebe marka sira nia presensa, liu partidu politika rua ba leten nune'e mos observador domestiku kuase marka sira nia presensa iha fatin nebe ami visita.
- Maske iha violencia oitoan no liafuan retorika nebe manas iha kampanha dame nia laran, maibe ida ne'e hanesan sorti ida tamba pratika negativus hirak nebe mosu la afeta ema atu ba vota.
- Maske prosedementu kontajem nian halo mudansa iha loron ikus liu hafoin eleisaun presidensial, hanesan muda kontajem hosi kada stasaun votasaun/ individu ba fatin distritu sanolu resin tolu (13) nebe centralizadu, hare katak ida ne'e implementa ho diak. Maibe balansu konsiderasaun importante atu envolve seguransa no transparansia iha prosesu kontajem presiza halo peskiza nebe diak liu tan iha eleisaun ba futuro mai.
- Carter Center sei kontinua observa kontajen iha distritu no tabulasau nasional to'o kompletu/remata.
Komisaun Nasional ba Eleitoral (CNE) konvida Carter Center atu observa iha eleisaun ba tinan 2007. Carter Center nia involvementu iha Timor-Leste hahu kedas iha fulan Junho, tinan 1999 kuandu Presidente Jimmy Carter hasoru malu ho Lider Timor nian, Sr. Jose Alexandre "Xanana" Gusmao, iha nia uma kastigu fatin iha Indonesia. Hafoin tutuir malu, Center halao kedas observasaun ba konsultasaun popular nebe halao iha tinan 1999, Eleisaun ba assembleia konstituante iha tinan 2001 no eleisaun presidensial iha tinan 2002.
Carter Center observa periodu kampanha eleisaun parlamentaria ba tinan 2007 no hatu'un membru delegasaun nain sanolu resin lima (15) ba loron eleisaun. Observador Carter Center nian ba visita distritu 12 molok eleisaun no observa votasaun no kontajen iha distritu walu (8).
Representate Carter Center nian hasoru malu ho partidu politikas oi-oin, ofisiais eleisaun, sociadade sivil, observadores domestiku, no hotu-hotu nebe fo koragem ba observador internasional hosi Carter Center atu fo tulun hari'i fiar metin ba eleisaun ida ne'e.
Carter Center halao nia observasaun kona ba eleisaun tuir deklarasaun principius hosi Observasaun Eleisaun Internasional no Kode Konduta/regras nebe adopta hosi Nasoens Unidas iha tinan 2005. Interese Carter nian iha integridade hosi prosesu no laos iha resultadu hosi eleisaun. Statementu ida ne'e hanesan preliminariu ida no statementu tuir mai sei hasai tuir nesesidade atu kompleta ami nia observasaun/peskiza.
Preparasaun ba eleisaun
Maske iha desafius kona ba logistika, administrasaun ba eleisaun maibe ida ne'e hetan suksesu bo'ot. Carter Center hato'o parabens ba CNE no Sekretariadu Teknika ba Administrasaun Eleisaun nian (STAE) ba sira nia suksesu iha organiza eleisaun ida ne'e liu hosi suporta makas nebe fo hosi ONU nia misaun nebe hanaran United Nations Integrated Mission iha Timor-Leste, United Nations Development Program (UNDP), nomos organizasaun internasional seluk no doadores sira.
Kampanha
Periodu kampanha, maske lao ho dame maibe marka mos ho lamentasoes balu ba Carter Center. Pratika kampanha negativu hanesan uja lia fuan retorika politika nebe kroat/hamanas, ameasas nebe hamosu violencia entre apoiantes partidu politikus nian bele intimida kandidatus no ema nebe atu hola parte iha debates hirak nebe antusias liu. Lia fuan hasoru personalidade duke programa ka politika partidu nian mak kuase domina liu. Praktika sira hanesan ne'e diak liu limita tiha duke haburas liu tan liu hosi informasaun nebe fo ba votantes sira.
Violencia balun, inclui ema nain rua mate, no asaun intimidasaun seluk durante periodu kampanha sei labele simu/hakribi, lederes politikus timor nian no nia apoiantes sira presiza atu hari hikas fali sira nia komitmentu ba toleransia politika.
Komposisaun lian Timor nian nebe oi-oin no populasaun juventude nebe bo'ot teb-tebes sai haneasn desafius ba esforsu edukasaun civika atu reforsa fundasaun/ formasaun atitude democratiku iha Timor-Leste.
Siguransa
Fiar a'an hosi votantes sira no insidente konflitu nebe ki'ik durante kampanha no loron eleisaun, hosi parte ida, tamba mos presence hosi oficiais siguransa nebe imparsial (la adere ba parte ida/neutral) iha fatin sentru votasaun. Maske observadores sira rona katak iha membru PNTL nebe inparsial maibe reportagen hanesan ne'e la fahe hikas ba fatin seluk. Presensa hosi polisia ho asistensia forsa internasional iha Dili, sai hanesan dalan atu halakon intimidasaun ba votantes sira iha loron eleisaun. Fo hanoin katak divisaun politika iha forca siguransa mak sai hanesan katalisador ba krisi nebe akontese iha tinan 2006, Ho nune'e Carter Center enkoraga liu tan komunidade doadores no guverno Timor-Leste atu focus liu ba desemvolvementu forca policia nebe professional no impasial.
Votasaun
Carter Center kongratula povu Timor tomak, oficiais eleitorais ou brigadas, forsa siguransa, Fiskais partidus, no observadores ba eleisaun nebe halao tuir dalan, dame, no tuir lolos prosedur eleisaun nebe hari. Maske laiha figuras ka numeru iha tempo ida ne'e, ema nebe ba vota sae makas liu tan. Observadores Carter Center hato'o katak maioria hosi oficiais eleisaun sira halao sira nia responsabilidade ho imparsialidade no profesional .
Foin Sae Timor oan sira hatudu sira nia komitmentu ba prosesu demokratiku, laos deit hanesan votantes, maibe mos sai hanesan ofisiais ba stasaun vota, fiskais partidu politika nian nomos observador hosi organizasaun sosiadade sivil. Feto mos marka sira nia presensa iha numeru nebe as tuir sira nia kapasidade iha parte hirak ne'e.
Kuase stasaun vota hotu loke iha oras nebe pas ou iha oras nebe tarde oitoan deit nomos tuir lolos prosedur nebe los. Udan tau makas iha fatin balun molok loron eleisaun nian, fo mos desafius ligistika nebe seriu tebes atu lori material eleisaun nian. Ho assistensia nebe esensial tebes hosi ONU no Forsa Estabilizasaun Internasional, ho nune'e material eleisaun hirak ne'e konsege lori to'o iha centru votasaun nebe iha. Stasaun vota hirak ne'e organiza ho diak no officias eleisaun comprende tebes sira nia knar responsabilidade nebe labele halao.
Oficiais votu ejamina formulariu identifikasaun votantes nebe propriu iha kasu barak; maibe sira dala barak la hare ema nia liman fuan nebe atu tau tinta nebe susar atu lakon (indelible ink ) molok atu fo sai kartaun buletin votus. Observador Carter Center nian fo sai katak Sentru votasaun hari duni segredu ba votantes sira. Ofisiais vota nian mos aplika hodi tau tinta nebe iha hafoin votantes sira hatama sira nia voletin de votus ba kaixa votus nian.
Kandidatu fiskais no observador domestiku marka sira nia presence iha kuase fatin sentru votasaun hotu nebe hatudu katak sira presensa espalhadu iha teritoriu tomak ka nasional. Presenca siguransa fo hosi ONU, komunidade internasional no polisia nasional iha duni, maibe la bok buat ida iha fatin nebe refere.
Halibur buletin de votus no Kontajen iha Distritu
Observa taka votasaun, xavi metin kaixa votus ho tali nebe ho numeru, no lori material eleisaun nian ba centru kontajen distritu no kontajen implementa ho didiak no tuir dalan. Ofisiais vota nian barak mak hetan informasaun diak kona ba prosedur nebe apropriadu no nesesidade atu akomoda ordem rua nebe hanesan seguransa no transparansia.
Maske Center Center kompriende katak Parlamentu Timor halao mudansa ba kontajen hosi estasaun vota ba sentru distritu para bele proteje anonimu hosi votantes sira, maibe pratika ida ne'e presiza dalan nebe spesifiku atu asegura produre kontajen nebe fiskais partidus nian no observadores sira bele hetan aksesu. Prosedur atu kahur boletin votus hosi stasaun votus nebe bar-barak no kontajen nebe halao dala ida deit (simultaneous counting) iha tabela nebe barak ne'e susar teb-tebes ba fiskais partidus sira atu tuir. Fiskais no observadores sira iha distritu balun lamenta teb-tebes katak sira labele tuir procedementu ida ne'e ho didiak. Hanesan exemplu iha eleisaun kalan iha Dili, ajentes fiskais sira ho lolos duni husu atu hakbesik a'an ba resepsaun/simu no rekonsiliasaun/verifikasaun ba boletin de votus no ba ida ne'e presiza fo mos kongratula/parabens ba sira nebe hosi STAE nebe fo resposta nebe positive teb-tebes.
Ba keixas nebe refere mai ami, kona ba transparansia hosi prosesu eleisaun tomak, Carter Center fiar katak hosi parte hotu-hotu tenki esforsu makas atu asegura implementasaun hosi dalan/asaun nebe propriu atu cek tabulasaun ba votus(check vote tabulation). STAE presiza atu garantia aksesu nebe nafatin to iha prosesu kontajen distritu no tabulasaun nasional ho nune'e bele halo cross-checked ba resultadu nebe halibur hosi fiskais partidu no observadores sira.
Hasae koordenasaun entre CNE no media nebe sai signifikante teb-tebes atu bele prevene violencia hafoin eleisaun hotu iha Timor-Leste. Fiar publiku nian ba fontes informasaun ofisial hanesan parte ida importante teb-tebes ba ema atu simu resultadu eleisaun nian. Agora CNE maka publika resultadu kontajen iha media nebe hakerek no radio nebe fo sai noticias. Liu hosi uja media nebe efektivu, media iha Timor no instituisaun eleitorais bele prevene informasaun nebe sala hosi influencia opiniao publika.
Carter Center hein katak, Lideres Politika Timor Nian sei haruka mensagem nebe mos no la adere ba publiku atu fo hanoin ba sira nia apoiantes sira atu bele respeitu prosesu eleisaun. Keixas ruma ka petisaun nebe mosu hosi resultadu eleisaun tenki resolve ho nakloke liu hosi dalan legais nebe apropriadu ho nune'e partidu politika sira, votantes, no observadores sira bele simu resultadu final ho fiar metin.
Carter Center sei kontinua atu tuir nafatin prosesu tabulasaun nebe lao hela no fo sai resultadu ofisial.
####
Sr. President Jimmy Carter ho nia kaben Sinhora Rosalynn mak hari'i Carter Center iha tinan 1982. Servisu hamotuk ho Universidade Emory, atu lori paz no saude diak ba mundo tomak. Carter Center sai hanesan Organizasaun non Govermentais ida nebe laos atu buka lukru (profit). Center fo tulun tiha ona atu hadian ema nian moris iha kuase nasoens hamotuk 65 liu hosi dalan resolve konflitu, haburas demokrasia, direitus humanus, oportunidade vida ekonomia, halakon moras hadian saude mental; no hanorin agricultor sira atu hadian sira nia produsaun produtu. Centru ida ne'e mos halao ona observacao ba eleisaun hamotuk 67 iha paises 27. Hakarak hatene liu tan kona ba Carter Center, bele ba visita ami nia website: www.cartercenter.org.